Opustite se uz lulu!

Piperson Smoking Pipe Lounge

Piperson

uključivanje izbornika

؎ Razmišljanja ؎ Lula ؎ Zašto lula, a ne cigarete ؎ Od cigareta do lule ؎ Duvan, istinita priča ؎ Chanunpa – sveta lula ؎ Dobivanje vatre kod naših starih ؎ Duhan u Zagori i Hercegovini ؎ Lule Cetinske krajine ؎ Lule iz Zelova ؎ Domagoj Telišman – Dotter

Lulama iz Zelova nije bilo premca

Zelovske lule na izložbi

“Lule i počeci duhanske industrije u Cetinskoj krajini” naziv je izložbe koju je pripremio i postavio Muzej Cetinske krajine, nastavljajući tako niz vrijednih kulturnih sadržaja kojima ta institucija obogaćuje Dane Alke i Velike Gospe. U tom slijedu Sinjani i njihovi gosti vidjeli su najprije stare sablje i jatagane, potom kubure i puške kremenjače, a sada, evo, zahvaljujući autoricama najnovije izložbe Dariji Brković i Danijeli Petričević, lule i kroz njih podsjećanje da je upravo duhan bio začetak industrije u cetinskom kraju.

Duhan se sadio u cijeloj Cetinskoj krajini, ali je nedostižne kvalitete bio onaj iz Bajagića. Koji se dugo, sve do izuma cigareta, pušio u lulama. A kad su u pitanju lule, u njihovoj izradi majstori iz sinjskog naselja Zelovo, podno samih vrhova Svilaje, nisu imali premca. Zahvaljujući lulama i djevojke sa Zelova bile su na glasu. Pa su se mladići na dernecima, kroz reranje i ganganje, znali pohvaliti kroz stihove: “Mala moja na Zelovu živi, radi lule i kamiše krivi”.

Organizirana sadnja

Prvi duhan, koji je stigao iz Novog svijeta, u Dalmaciji se pojedinačno počeo saditi još u vrijeme mletačke uprave. Sinj je bio važno mletačko vojno uporište pa je do presadnica duhana stigao među prvima. Organizirana sadnja i proizvodnja vežu se za 19. stoljeće i austrijsku upravu koja je upravo kroz duhan pokrenula gospodarsko unapređenje Dalmacije.

U Cetinskoj krajini sustavna sadnja duhana počinje 1891., a 1904. godine gradi se kompleks Stanice za otkup i skladište duhana nazvan Režija duhana, koju Sinjani oduvijek, pa tako i danas, nazivaju Ređija.

Jednako kao duhan, iz Amerike porijeklo vuku i glinene lule. Prva europska proizvodnja glinenih lula veže se za godinu 1560., najprije u Engleskoj, a onda u Nizozemskoj. Američka je dobila naziv lula zapadnog tipa, a izrađena je od gline iz jednog komada. Nasuprot njoj puno je raširenija takozvana lula istočnog tipa koju u Europu donose portugalski pomorci, najvjerojatnije iz Srednje i Južne Amerike.

Rašireno tržište

Taj tip lule širi se preko Sjeverne Afrike Osmanskim Carstvom, gdje je zabilježen već krajem 16. stoljeća. Izrađuje se u dvodijelnim kalupima. Sastoji se od čašice i kraćeg tuljca. Između ta dva dijela nalazi se vezna rupa, odnosno čak tri rupe kod talijanske proizvodnje. Na tuljac se stavlja kamiš, drveni produžetak, a na kraj kamiša usnik kao spona između kamiša i usana. Postoje četiri inačice istočnog tipa lule: turska, austrougarska, talijanska i zelovska.

Stalna ratna trvenja između Mlečana i Turaka opustošila su Cetinsku krajinu. Kada su Mlečani 1686. godine istjerali Turke na istočnu obalu Cetine, godinu poslije pokrenuli su naseljavanje iz Bosne i Hercegovine. Tako je naseljeno i Zelovo u koje su, uz ostale, stigle obitelji s prezimenima Delaš, Domazet i Jukić. Upravo u tim obiteljima zabilježeni su počeci proizvodnje lula u prvoj polovici 18. stoljeća.

Kroz 19. stoljeće i prvu polovicu 20. stoljeća proizvodnja lula bila je glavni izvor prihoda stanovnika sinjskog Zelova. Pretpostavka je da su se Zelovljani s pušenjem duhana u lulama susreli već u Bosni i Hercegovini, prije doseljenja pod Svilaju, gdje je bila proširena lula turskog tipa. Poduzetni doseljenici kreću u proizvodnju lula imitirajući lulu turskog tipa, ali s posebnostima koje zelovsku lulu čine autohtonim proizvodom.

Zelovske lule svrstavaju se u četiri osnovna oblika: kuglaste čašice sa zakošenim obodom, kuglaste čašice s ravnim obodom, s čašicom u obliku ljudske glave i s čašicom u obliku cvijeta. Koliko se o tim zelovski obiteljskim obrtima pročulo nadaleko svjedoči podatak da su njemački vojnici u 2. svjetskom ratu po dolasku na Zelovo tražili tvornice lula, sve u nakani da strojeve koje su zamišljali prilagode vojnim namjenama.

Zelovska lula prodavala se samo u Dalmaciji i Hercegovini te samo manjim dijelom u drugim dijelovima Hrvatske i Bosne. Razlog tomu je što su lule prodavali sami proizvođači koji su putovali po pazarima i dernecima. Zelovljani su svoje lule najviše prodavali u Sinju. Na sinjskoj Pijaci, središnjem gradskom trgu, još u 19. stoljeću postojalo je mjesto rezervirano za trgovce lula iz Zelova.

Sinjanin Dujo Manzan spjevao je 1878. godine o tomu i pjesmu: “Masovčića di je kula, Ondje viču: evo lula”. Osim zelovske, Muzej Cetinske krajine izložio je i lule turskog, talijanskog i austrougarskog tipa. Ali i zelovske cigaršpice. Kako se, naime, sve manje duhan pušio u lulama, a sve više u obliku cigareta, sredinom 20. stoljeća, dok još na cigaretama nije bilo filtra, Zelovljani su masovno proizvodili cigaršpice ili cigale.

Tim poslom bave se gotovo sve zelovske obitelji, a izrada cigaršpica pretvara se u društvena okupljališta. Poslije dnevnog rada na zemlji ili čuvanja stoke u večernjim satima oko vatre su se okupljali svi ukućani, od djece do staraca te od drva rašeljke ili lješnjaka uz pomoć nožića za grubu i stakalca za finu obradu i malog svrdla masovno proizvodili pomagala pušačima.

Najveći proizvođači cigaršpica bile su obitelji Domazet, Delaš i Jukić, raniji proizvođači lula, dok su se obitelji s prezimenom Gabrić bavile prodajom plasirajući zelovske cigaršpice po cijeloj Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini i Srbiji.

Izvorni suvenir

Danas svega toga više nema. Ili, ipak!? Ivan Delaš iz Zelova vlasnik je najstarijeg sačuvanog kalupa za izradu lula iz 1801. godine, majstora Stipana Domazeta. Ivan Delaš obnovio je proizvodnju toga tradicijskog obrta u uvjerenju da bi zelovska lula, nekada u svjetskom vrhu među pušačima, danas mogla postati primamljivi izvorni suvenir. Izložba Muzeja Cetinske krajine koji je svojom jednomjesečnom postavom oživio lule tomu će sigurno pridonijeti.

Autor: Toni Paštar
Snimila: Biljana Gaurina / CROPIX
Preuzeto sa: slobodnadalmacija.hr

Lula za početnike