Česi su nekoć imali vrlo razvijenu proizvodnju lula od porculana (poput bavarskih) i lula od švedske breze s limenom žarnicom. Do drugog svjetskog rata potpuno su se prebacili na talijanski vrijes.
Po dolasku komunista na vlast, zatvorene su sve radionice za izradu lula i otvorena je jedna velika tvornica lula u ProseÄu, jednom od glavnih lularskih srediÅ¡ta tadaÅ¡nje ÄŒehoslovaÄke, u sklopu grupacije Koh-i-noor.
Proizvodili su jeftine lule s natpisom "bruyere garantie" od jeftinog albanskog vrijesa, i skuplje i kvalitetnije s natpisom "Koh-i-noor" od vrijesa uvezenog iz Italije.
Tvrtka je bila na svom vrhuncu 70-tih godina proÅ¡log stoljeća, kada je proizvodila viÅ¡e od milijun lula godiÅ¡nje, od toga nekih 90% za izvoz. Velika koliÄina tih lula zavrÅ¡ila je i na bivÅ¡em nam jugoslavenskom tržiÅ¡tu.
Nakon pada komunizma, tvrtka je restrukturirana i privatizirana, proizvodnja lula danas djeluje pod imenom BPK, te i dalje proizvodi jeftine lule (mogu se kupiti već za 70-tak kuna), a konkurenciju im radi viÅ¡e malih proizvoÄ‘aÄa kvalitetnih lula.
Osim BPK, danas u Češkoj, u nešto većim serijama kvalitetne, a ne preskupe lule proizvodi Oldřich Jirsa, kao i Dr. Josef Stanislav (vlasnik Mostexa). Jeftinije serije Stanislavovih lula se mogu kupiti za nekih 150 kuna.
Najpoznatiji proizvoÄ‘aÄi ruÄno raÄ‘enih lula u malim serijama su joÅ¡ Karel KrÅ¡ka, DuÅ¡an Doubek, Jan KlouÄek (Jan Pipes) i drugi.
Nešto linkova za one koje zanima što i kako rade...
BPK ProseÄOldÅ™ich JirsaJan KlouÄek (Jan Pipes)Michal NovákMartin ÄŒermákPavel HodulaRadka Hofmannová (Pearl Bee)Jiřà Zapletal (Zapletal ART)Å to se tiÄe proizvodnje duhana za lulu, oÄigledno kod nas postoji miÅ¡ljenje da Mostex u ÄŒeÅ¡koj proizvodi duhan za lulu (pod brandom Stanislaw), pa moram objasniti sljedeće:
a) U Češkoj nema proizvodnje duhana za lulu
b) Mostex nikada nije proizvodio duhanske proizvode
Ad a): Koliko znam, nekoć su u ÄŒehoslovaÄkoj postojale dvije tvornice koje su proizvodile duhan za lulu, jedna u ÄŒeÅ¡koj, jedna u SlovaÄkoj. Proizvodili su 6-7 vrsti duhana za lulu, od kojih je najpopularniji bio Taras Buljba. Koliko sam shvatio iz priÄa ÄeÅ¡kih lulaÅ¡a, to je valjda neÅ¡to u rangu naÅ¡e Banatske ruže koja je svojedobno mene, nakon par popuÅ¡enih lula, natjerala da sljedećih Äetvrt stoljeća niti ne pomislim na puÅ¡enje lule.
No, tamoÅ¡nji lulaÅ¡i su bili prisiljeni to puÅ¡iti, jer drugih duhana nije bilo. Amphora i Clan su bili rijetki i nisu bili u "obiÄnoj" prodaji. Uvozni duhani (samo Amphora i Clan) su se mogli kupiti samo u Tuzexu gdje se moglo plaćati samo stranom valutom i posebnim bonovima.
Nakon pada komunizma i otvaranja tržiÅ¡ta, nitko viÅ¡e nije želio puÅ¡iti ogavne domaće duhane, i kompletna ÄehoslovaÄka duhanska industrija je potpuno propala. Danas u ÄŒeÅ¡koj nema proizvodnje duhana za lulu.
Ad b): Mostex (vlasnik dr. Jozef Stanislaw) je samo uvoznik i distributer duhanskih proizvoda i puÅ¡aÄkih potrepÅ¡tina.
Imaju jedino malu proizvodnju lula, no vjerujem da većinu lula s oznakom Stanislaw (imam jednu) proizvode druge ÄeÅ¡ke radionice.
Među duhanskim proizvodima koje prodaju su i oni pod brandom Stanislaw, a koji se proizvode izvan Češke. Stanislaw cigare se proizvode u Dominikanskoj Republici, a Stanislaw duhan za lulu za Mostex proizvode Dan Tobacco i Planta. Tako bar piše na vrećicama koje imam: na nekima je Dan Tobacco, na nekima Planta, a ne znam radi li još netko duhane za Stanislawa.
Imaju i zanimljiv duhan KrakonoÅ¡ova smjesa, koji se (valjda) prodaje samo u ÄŒeÅ¡koj, i možda SlovaÄkoj.
U ÄŒeÅ¡koj je jedan od najprodavanijih duhana i ÄŒesi koriste iskljuÄivo KrakonoÅ¡ovu smjesu za upuÅ¡avanje novih lula. Kako piÅ¡e na pakiranju, ovaj duhan bi i sam KrakonoÅ¡ puÅ¡io.
Proizvodi ga njemaÄka Planta za ÄeÅ¡ki Mostex, ali ne nosi oznaku Stanislaw.
Duhan je sasvim OK, ali mene nije baÅ¡ oduÅ¡evio. Ima intenzivan okus nekog meni nepoznatog aromatiÄnog bilja i preslatku virginiju.
InaÄe, KrakonoÅ¡ je nekakav mitski Äarobnjak (tip na slici) iz ÄeÅ¡kih KrkonoÅ¡a (planine iza njega).
Prema legendi, puÅ¡io je duhan pomijeÅ¡an sa aromatiÄnim Å¡umskim biljem, a za maglu u KrkonoÅ¡kim planinama ÄŒesi kažu da je to dim iz KrakonoÅ¡ove lule. Nije ni Äudno, s tolikom luletinom.
KrakonoÅ¡ se nadmudrivao sa njemaÄkim i austrijskim predstavnicima habsburÅ¡ke vlasti u ÄŒeÅ¡koj. (Nijemci ga zovu Rübezahl i smatraju za demona.) Kada je bježao od progonitelja, lulom je radio dimnu zavjesu.
Edit, skoro Äetiri godine kasnije: JoÅ¡ poneÅ¡to o lulaÅ¡tvu u ÄŒeÅ¡koj:
Lulaštvo u Češkoj (iliti Gdje kupiti u Plzenu)
8 Odgovora
1284 Čitanja