Ovdje cu postati dio korespondencije koju sam odradio sam g. Dotterom - moja pitanja i njegove odgovore na njih.... ovo je uz njegovo dopustenje - nadam se da ce nekome pomoci a i da ce se drugi ukljuciti sa svojim nacinima rada kao i pitanjima.... tema je opceg karaktera a vezana uz izradu lula...
______________________________________
P: gdje nabavljate materijal... (vidim da koristite i maslinu i mortu i vrijes - interesiraju me sva tri materijala)....???O: Na ovom linku imate sve Å¡to je potrebno za viÅ¡e nego dobar poÄetak
http://www.pfeifenfreun.de/bastel/adressen_e.html . Alate i materijal sam uzimao skoro kod svih njih i nikoga ne bih izdvajao kao boljeg ili loÅ¡ijeg. Razlike su nijanse koje možete primjetiti tek s kasnijim iskustvom. Postoji joÅ¡ brdo raznih dobavljaÄa ali za poÄetak je ovo zaista sve Å¡to je potrebno.
Dosta dobru maslinu sam uzimao od Bollita iz Torina, ima normalnu i bijelu maslinu. Samo, carine na materijal su opake, na to se pripremite...
S abonosom nisam puno radio, iako imam par lijepih komada - napravio sam nekoliko lijepih lula ali ne pali me toliko taj materijal. Preferiram vrijes i maslinu. Vrijes je dokazani materijal i nekakva osnovica i standard za lule, dok maslina daje nevjerovatnu mekoću svakom duhanu - posebno orientalnim i latakijskim duhanima, te aromaticima.
P: bajc na bazi crnog caja - da li imas s time iskustva.....O: s bajcem na bazi crnog Äaja nisam joÅ¡ radio, ali po priÄanjima ekipe sa pipemakersforuma, baÅ¡ i nije neÅ¡to metoda... uglavnom, skuhati jako jaki crni Äaj i njime bajcati drvo. kasnije, kad se isÅ¡mirglaju svijetliji godovi - premazati drvo alkoholnim octom u kojem su se 2-3 tjedna razmakali hrÄ‘avi Äavli ili ÄeliÄna žica. Tamni godovi, u kojim je ostao tanin iz Äaja, bi trebali potpuno pocrniti. Isti je postupak (ali bolji rezultat) za bajcanje ekstraktima tanina, ako ih igdje uspijeÅ¡ nabaviti.
Ali, po mom miÅ¡ljenju, nemoj se joÅ¡ zamarati kontrastnim finiÅ¡ima... napravi prvo par lula sa standardnim finiÅ¡ima, Äisto da vidiÅ¡ kako se drvo pri Äemu ponaÅ¡a. da vidiÅ¡ koje su faze rada... ima vremena za kontrastne finiÅ¡e koji su zahtjevni i ako ne paziÅ¡ možeÅ¡ se samo namuÄiti i zeznuti finalni rezultat...
P: kako napravis onaj rub na ulazu u zarnicu... izgleda fantasticnoO: Rub na žarnici - šmirglanje

. Sa Dremelom ugrubo to pobrusim a onda Å¡mirglanje. Sve na ruku. Jedino tako ispadne lijepo i prirodno. Recimo, ako 15 sati radim lulu, 2 sata otpada na zacrtavanje klocne i buÅ¡enje, 1 sat je grubo strojno bruÅ¡enje, 10 sati je iskljuÄivo ruÄno Å¡mirglanje. Ostalo je bajcanje i poliranje... Å mirgl od 100 do 2500. tek kad se maknu sve brazgotine od Å¡mirgla prije, prelazi se na finiji.
P: na jednoj od njih imas prsten drugog drveta... kako se on stavlja - da li tokaris pa njega nabijes u rupu ili ga nataknes kao prsten (sukladno tome - da li koristis tokarilicu ili nekako drugacije)....???O: Tokarilicu ne koristim, sve ruÄni rad. Napravim prsten i nekada ga nalijepim na usnik, a nekada na vrat lule. Ovisno o tome koji efekt želim postići. U većini sluÄajeva ti prsteni služe za pojaÄavanje vrata lule. Ako ide na vrat lule, obavezno mora biti i prsten od akrila izmeÄ‘u tog prstena i vrijesa na vratu lule. To je iz razloga da kad bajcaÅ¡ vrijes, bajc ne prelazi na ovaj prsten, koji želiÅ¡ ostaviti nebajcani.
Ako prsteni idu na vrat lule, onda bi se trebali napraviti neki sistemi koji će pojaÄati tu povrÅ¡inu ljepljenja, da se prsteni umeću jedan u drugi, a onda sve skupa da se umetne u vrat lule i zaljepi.
Ljepi se epoksijem ili cijanoakrilima. Ako ljepiÅ¡ neÅ¡to Å¡to neće doći u dodir s ustima, dimom, toplinom - onda cijanoakrili. A za sve ostalo - epoxy. S time da je epoxy jaÄi ali ne podnosi baÅ¡ dobro temperaturu i nije baÅ¡ trajan...
Ako možeš, probaj nabaviti zubarska ljepila. Ona su jaka i trajna, ali teškodobavljiva. njih nisam koristio do sad.
P: sto podrazumjevas pod standardni finis?? samo poliranje i carnauba??...O: Standardni finiÅ¡ je bajcanje i poliranje, eventualno neki tamniji bajc na poÄetku da izbaci van malo venaturu drveta. Kontrastni je malo zeznutiji i treba malo prakse, pa to ostavi za koju sljedeÄu lulu. Prvo vidi uopÄe kako će ti ići, koliko je vrijes tvrdo drvo, kako se ponaÅ¡a kod bruÅ¡enja, kako se i koliko vizualno promijeni kod poliranja... ipak kod poliranja sve to na luli živne i istakne se dodatno.
P: otac mi se bavi popravcima i odrzavanjem klavira i pianina... ima alkoholni crni i vodeni crni bajc u prahu - nemam pojma da li je otrovan ili ne.. to on koristi u toniranju drveta za klavire... mogu mozda barem njega koristiti (pod uvjetom da smijem) da dobijem prirodno drvo i tamne godove?? sta mislis ??... (da ne toniram u dvije boje bajca za pocetak a ipak dobijem godove drveta van???)...O: Å to se tiÄe ovih bajceva, mislim da će ti biti ok i alkoholni i vodeni. Ja koristim alkoholne bajceve uglavnom. osim za kontrastne finiÅ¡e, tamo koristim vodene (žuti, naranÄasti..)
P: da li koristis pera koja ulaze od usnika u vrijes od mekseg materijala ili je usnik iz jednog komada ebonita ili akrila ili vec cega i da li preporucas konusni dio koji ulazi u vrijes ili klasican (ravan)...?O: Å to se tenona tiÄe, nekad koristim teflonske kupljene od Janzena, a većinom ih sam izvrtim na stolnoj buÅ¡ilici sa posebnim alatom za tenone kupljenim kod Pima. Tenon se na drugi naÄin ne može dobiti dobar, ili takav alat (ima viÅ¡e vrsta i modela) ili tokarski stroj. Ovaj alat ti poravna i onaj dio usnika koji kasnije nasjedne na vrat lule. Ja uvijek radim ravne tenone, nikad konusne (pretpostavljam da si mislio na army mount).
P: sad mi nije jasno... nemas tokarilicu a ipak dobijes da je spoj prstena (znaci nije u pitanju sajba sa rupom u sredini (mislim na oblik kovanice sa rupom u sredini) nego bas prsten) savrseno spojen sa vrijesom... kako to uspjevas to me jednostavno fascinira....
razmisljam ovako - ako je prsten koji ide na usnik, onda se treba dio usnika, na koji se natakne prsten prije ljepljenja, stanjiti da prsten moze stati gore ... tek tada se lijepi... jel tako? kako stanjis taj komad usnika a da spoj bude savrsen i to ne radis na tokarilici???O: Ovo za prsten ili Å¡ajbu mi malo nije jasno Å¡to me pitaÅ¡..., ali ovo o Äemu ja priÄam je kao deblja kovanica sa rupom u sredini. Izrežem ju na traÄnoj pili, izbuÅ¡im u sredini i onda ugrubo izbrusim na Å¡ajbi a onda ruÄno da dobijem da bude skroz jednako debela na svim stranama. Da kasnije ne bi imala "lufta" kad se stavi na vrat lule ili na usnik. To je tricky dio i zahtijeva dosta pažnje i finog bruÅ¡enja. Tokarski stroj bi to dosta olakÅ¡ao. Nije da radim prsten koji je samo par mm debel i koji je samo na rubu usnika ili vrata lule. To bi se isto dalo sa ovim Pimo alatom, ali nema potrebe za takvim kompliciranjem.
P: gdje nabavljas gradacije smirglova iznad 1000 finoce....??? to nisam vidio u normalnim trgovinama i da li koristis obicni smirgl ili one smriglove sto su na spuzvicama...??
ja sam razmisljao na letvicu nalijepiti smirgl i tako napraviti nekoliko gradacija smirglova pa raditi - letvice i valjcici za rucno brusenje....O: Å mirgl nabavljam na raznim stranama, obiÄno po sistemu "dobar dan, imate li Å¡mirgl te i te finoće, vodobrusni?", obiÄno nemaju, nekad se desi da imaju a onda im sve pobrstim jer ga se straÅ¡no teÅ¡ko i rijetko naÄ‘e. Probaj kontaktirati ovu ekipu, oni znaju toga imati pa se možda kod njih može kupiti
http://www.vektra.hr/kontakti.php i moždati ga pošalju poštom... ko zna...
Uvijek radim sa vodobrusnim papirima, nikakvim spužvicama, dašćicama ili valjcima. Izrežem brusni papir na trakice širine 1-2cm i time brusim. Pod prstima ćeš najbolje osjetiti što i kako brusiti. Ako je brusni papir na daskicama, zaravnavati će ti površine koje želiš da su zaobljene ;)
Ja radim na svoj naÄin i brusim sve do gradacije 2000 ili 2500. Dosta ljudi kaže da je to nepotrbno i da je do 600 ili 800 sasvim dovoljno. Ti odaberi kako ćeÅ¡ raditi, probaj i jedno i drugo pa vidi rezultate.
___________